
Dobar dug naspram lošeg duga: kako koristiti kredit kao polugu, a ne okov
Dobar dug naspram lošeg duga – naučite da razlikujete kredite koji grade aktive i keš‑flou od zaduženja koja vas vuku nazad. Praktičan vodič sa SRB kontekstom, kalkulatorima (DTI, DSCR, EKS), primerima i planom akcije.
Uvod: Zašto je važno razlikovati dobar dug naspram lošeg duga
Većina ljudi stavlja sve dugove u isti koš – „dug je loš“. Istina je nijansiranija: ako razumete dobar dug naspram lošeg duga, možete da ubrzate rast, povećate keš‑flou i brže dođete do finansijske slobode. Dobar dug finansira aktivu koja donosi prihod (ili uštedu), dok loš dug finansira pasivu koja traži sve više novca i ne vraća se kroz tokove.
Preporučeno čitanje na Biznis Planetu:
Sadržaj
- Definicije: šta je dobar dug naspram lošeg duga
- Okvir odlučivanja: pitanja pre svakog zaduživanja
- Kalkulatori: DTI, DSCR, ICR, EKS (brze formule)
- Primeri iz prakse (SRB): stambeni, poslovni, potrošački, leasing, revolving
- Biznis poluge: kada je kredit gorivo za rast, a kada rupa bez dna
- Nekretnine: dobar dug naspram lošeg duga u praksi keš‑floua
- Tržišta i obrazovanje: ulaganje u znanje kao najjeftiniji „dug“
- Greške i crvene zastavice kod zaduživanja
- Plan akcije: 90 dana do pametne upotrebe duga
- Zaključak: dug kao alat, ne kao sudbina
1) Definicije: šta je dobar dug naspram lošeg duga
Dobar dug je zaduženje koje finansira aktivu i stvara tokove novca, uštede ili rast produktivnosti veći od kamate, taksi i rizika.
Loš dug je zaduženje koje finansira pasivu (status, impulsna potrošnja) i opterećuje vaš mesečni budžet bez ikakve povratne vrednosti.
Primeri (svakodnevica)
- Dobar dug:
- Poslovni kredit za mašinu koja podiže kapacitet i donosi ugovorene poslove.
- Stambeni kredit za stan koji se izdaje i generiše pozitivan neto keš‑flou.
- Kredit za edukaciju/sertifikat koji realno diže prihod (uz proverljiv ROI).
- Loš dug:
- Kreditna kartica za putovanje koje ne vraća prihod.
- Auto na kredit radi statusa, bez poslovne upotrebe i bez optimizacije troškova.
- „Buy now, pay later“ za potrošnu elektroniku bez stvarnog povrata.
Suština: Kada birate dobar dug naspram lošeg duga, pitajte: da li ova obaveza stvara keš‑flou ili samo trošak?
2) Okvir odlučivanja: pitanja pre svakog zaduživanja
- Da li finansira aktivu? Ako ne, vrlo verovatno je loš dug.
- Kako utiče na mesečni keš‑flou? Simulirajte najgori slučaj (viša kamata, niža prodaja).
- Koja je efektivna kamatna stopa (EKS)? Uključite sve takse i osiguranja.
- Koji je horizont povrata? Kada se otplati iz generisanog keš‑floua?
- Šta je kolateral i likvidnost? Ako zapne, kako izlazite?
- Da li postoji jeftinija alternativa? Leasing, grantovi, odloženo plaćanje dobavljača.
Ako tri odgovora nisu jasna – zaustavite se. Bolje je propustiti priliku nego ući u loš dug.
3) Kalkulatori: DTI, DSCR, ICR, EKS (brze formule)
DTI (Debt‑to‑Income) – lični dug:
DSCR (Debt Service Coverage Ratio) – biznis keš‑flou vs. dug:
ICR (Interest Coverage Ratio):
EKS (Efektivna kamatna stopa):
Mini‑infografika: tok odluke
4) Primeri iz prakse (SRB): stambeni, poslovni, potrošački, leasing, revolving
4.1. Stambeni kredit
- Dobar dug kada: kupovina stana za izdavanje ili pametnoj lokaciji gde kirija realno pokriva ratu + troškove (pozitivan neto CF).
- Loš dug kada: rata „jede“ 50% prihoda, nema fonda za hitne slučajeve, oslanjate se na rast cena.
Mini‑kalkulator (mesečno):
4.2. Poslovni kredit (DOO, preduzetnici)
- Dobar dug kada: finansira opremu/softver koji podiže kapacitet uz ugovorene klijente.
- Loš dug kada: krpi gubitke, plaća luksuz, pokriva hronični nedostatak SOP‑ova.
Kontrolni brojevi: DSCR ≥ 1,25; ICR ≥ 3; stabilan pipeline.
4.3. Potrošački kredit / kreditne kartice
- Dobar dug: retko – osim ako finansira uštedu (energetska efikasnost) ili prihod (alat).
- Loš dug: najčešće – visoke kamate, impulsna potrošnja, bez povrata.
4.4. Leasing
- Dobar dug kada: vozilo/oprema je direktno vezana za prihod, postoje rute/ugovori.
- Loš dug kada: vozilo za status, nepopunjene kapacitete, nerealna iskorišćenost.
4.5. Revolving/overdraft
- Dobar dug: kao kratkoročni amortizer cash‑floua uz disciplinu.
- Loš dug: kao trajni izvor finansiranja – skupo i rizično.
SRB kontekst: Obratite pažnju na EKS, osiguranja, troškove obrade i promene kamatnih stopa (varijabilne vs. fiksne).
5) Biznis poluge: kada je kredit gorivo za rast, a kada rupa bez dna
Kada ima smisla (dobar dug):
- Validirana potražnja (pilot prodaje, LOI, ugovori).
- Jasna investiciona teza: „Investiramo X da bismo otvorili Y kapaciteta i Z prihoda.“
- SOP‑ovi, tim, analitika; plan B za pad potražnje.
Kada nema smisla (loš dug):
- Kredit za „spas“ bez promene poslovnog modela.
- Preuranjena ekspanzija bez LTV/CAC računice.
- Trošenje na prestiž (skupe kancelarije, auto za status) umesto na aktive.
Primer (marketing agencija): kredit 12.000 € za 2 medija kupca + softver; cilj 10 novih retainer klijenata × 400 € MRR.
- Očekivani MRR: 4.000 €; bruto marža 50% → 2.000 €; rata 350 € → DSCR ~ (2.000×12)/(350×12) ≈ 5,7 (odlično).
6) Nekretnine: dobar dug naspram lošeg duga u praksi keš‑floua
Scenario A (dobar dug): Garsonjera izvan centra, niža cena, stabilna potražnja za zakupom; profesionalno upravljanje, osiguranje najamnine. Neto CF +60–90 € mesečno.
Scenario B (loš dug): Luks stan u centru na kredit, visoka rata, oslanjanje na kratkoročni najam bez procene sezonalnosti; nakon regulative – negativan CF.
Pouka: U nekretninama, matematika je glasnija od mašte. Fokus na CF, ne na „Instagram vrednost“.
7) Tržišta i obrazovanje: ulaganje u znanje kao najjeftiniji „dug“
Najbolji „dug“ često je vreme uloženo u veštinu koja multiplicira prihod.
- Kurs koji vam diže cenu sata ×2 je „dug“ vremena koji vraća keš‑flou ceo radni vek.
- Ako već uzimate kredit za obrazovanje, tražite ROI: staž, saradnje, ugovore.
Dobar dug naspram lošeg duga u učenju: platite ono što ćete primeniti u 30–90 dana.
8) Greške i crvene zastavice kod zaduživanja
- Bez scenarija „šta ako“: rast kamate, pad prihoda, neočekivani troškovi.
- Zanemarivanje EKS‑a: gledanje samo nominalne kamate.
- Mešanje ličnog i poslovnog duga: rizik za porodicu i biznis.
- Predugački rokovi bez potrebe: plaćate više kamata, vezujete se.
- Nerealni prihodi u projekcijama: optimizam bez pilot prodaje.
Mini‑checklist pre potpisivanja
- Da li je ovo aktiva?
- DSCR/DTI u zelenoj zoni?
- Postoji li plan izlaza?
- Mogu li da odložim kupovinu i iznajmim/uslužim?
9) Plan akcije: 90 dana do pametne upotrebe duga
Faza 1 (0–30 dana):
- Popis duga (iznos, kamata, rok, EKS).
- Klasifikacija: dobar dug naspram lošeg duga; zatvaranje 1–2 najskuplja.
- Uvođenje fonda za hitne slučajeve (1–2 mesečna troška za početak).
Faza 2 (31–60 dana):
- Redizajn ponude ka MRR pretplatama; prvi ugovori.
- SOP‑ovi i analitika; obračun LTV/CAC.
- Priprema dokumentacije za potencijalni poslovni kredit (ako CF opravdava).
Faza 3 (61–90 dana):
- Test investicije koja diže kapacitet (mašina/softver) uz mini‑kredit/leasing.
- Revizija portfelja: izbaciti loš dug, refinansiranje gde je isplativo.
- Automatizacije naplate, podsjetnici, budžetske kontrole.
KPI: DTI ↓, DSCR ↑, neto CF ↑, udeo „dobrog duga“ u ukupnim obavezama ↑.
Zaključak: dug kao alat, ne kao sudbina
Razumevanje dobar dug naspram lošeg duga menja način na koji donosite finansijske odluke. Dug nije neprijatelj kada hrani aktive i keš‑flou; postaje neprijatelj kada finansira pasive i status. Sa jasnim okvirima (DTI, DSCR, ICR, EKS), SRB kontekstom i disciplinom, kredit postaje poluga – a ne teret.
Ako želite da optimizujete strukturu duga, postavite MRR modele i pripremite se za zdravo finansiranje rasta, tim Biznis Planeta može da vas provede kroz proces u 90 dana.
Za čitanje na Biznis Planetu
- Novac treba da radi za tebe
- Cashflow pre kapitalne dobiti
- Sistem lične finansijske discipline – Plaćajte prvo sebi
Napomena: Ovaj tekst je edukativan i ne predstavlja finansijski savet. Konsultujte naše stručnjake za poreske i pravne implikacije.


Stay In Touch