AI agenti u praksi

AI agenti posle 12 meseci: 6 lekcija iz prakse za firme koje žele stvarne rezultate (ne samo demo)

Naučite 6 ključnih lekcija za uspešno uvođenje AI agenata: zašto je workflow važniji od “pametnog agenta”, kada agenti nisu rešenje, kako zaustaviti „AI slop“, šta znači praćenje svakog koraka, kako graditi reusable komponente i kako organizovati saradnju ljudi i agenata.


AI agenti posle 12 meseci: 6 lekcija iz prakse koje prave razliku između „wow“ demoa i stvarnog ROI-ja

Ako ste u poslednjih godinu dana gledali prezentacije o veštačkoj inteligenciji, velika je šansa da ste videli barem jedan „wow“ demo: AI agent koji planira, klikće kroz alate, piše mejlove, popunjava forme, pravi izveštaje… i sve deluje kao da je budućnost već stigla.

A onda dođe realnost: korisnici se žale da agent „piše gluposti“, proces i dalje traje isto, samo sada imate dodatni sloj komplikacije, a timovi potajno nastavljaju da rade „ručno“ jer je brže i sigurnije. McKinsey je baš taj jaz između hype-a i prakse opisao vrlo direktno: mnoge kompanije se muče da izvuku vrednost, a neke su čak ponovo zapošljavale ljude tamo gde agenti nisu uspeli.

Dobra vest: ovo nije znak da AI agenti „ne rade“. Ovo je znak da agenti zahtevaju ozbiljan rad na procesima, evaluaciji i usvajanju, isto kao i svaka velika transformacija.

U ovom Biznis Planet vodiču dobićete 6 lekcija (izvučenih iz analize 50+ agentic implementacija) koje pomažu liderima da AI agente pretvore u merljiv rezultat: produktivnost, kvalitet, brzinu i bolje korisničko iskustvo.


AI agenti i „agentic AI“: šta tačno znači (da pričamo istim jezikom)

McKinsey definiše agentic AI kao sistem zasnovan na generativnim foundation modelima koji može da deluje u realnom svetu i izvršava višekoračne procese. Drugim rečima: AI agenti nisu samo chat koji odgovara na pitanje, već sistem koji planira korake, koristi alate i dovodi posao do „zatvaranja“ (closure).

Za biznis je ovo ogromno, jer se većina troška vremena ne dešava u „jednom odgovoru“, već u:

  • prebacivanju između alata (CRM, e-mail, ticketing, tabele),
  • skupljanju konteksta iz više izvora,
  • čekanju odobrenja,
  • i ponavljanju istih mikro-koraka.

Ali upravo tu se i krije prva velika zamka: ako ubacite AI agenta u loš proces, dobijate loš proces — samo brže, skuplje i sa više konfuzije.

„AI agenti ne popravljaju loš proces — samo ga ubrzaju. Zato je workflow važniji od ‘pametnog agenta’.“


Lekcija 1: AI agenti nisu poenta — poenta je workflow

Prva i najvažnija poruka je brutalno jednostavna: nije poenta u agentu, već u workflow-u. Organizacije često previše fokus stavljaju na „agentic alat“ i prave agente koji izgledaju sjajno u demou, ali ne poboljšavaju ukupni tok rada, pa vrednost ispadne razočaravajuća.

AI agenti i workflow redizajn: gde stvarno nastaje vrednost

„Workflow“ nije samo niz koraka u alatu. Workflow je kombinacija:

  • ljudi (uloge, odgovornosti, odobrenja),
  • procesa (pravila, standardi, izuzeci),
  • tehnologije (alati, integracije, podaci).

Najuspešniji agentic projekti su oni koji fundamentalno reimaginiraju ceo workflow i onda promišljeno ubacuju AI agente tamo gde uklanjaju trenje.

McKinsey navodi da je dobar početak mapiranje procesa i identifikacija „pain point“-ova, jer to omogućava dizajn agentic sistema koji smanjuje nepotreban rad i pomaže ljudima i agentima da sarađuju. Uz „learning loops“ (petlje učenja) i mehanizme povratne informacije, sistem vremenom postaje pametniji i usklađeniji.

Mini primer iz prakse: dokumenti, ugovori i logovanje izmena

U jednom primeru modernizacije pregleda ugovora, tim je dizajnirao agentic sistem da uči unutar workflow-a: svaka izmena korisnika u editoru je logovana i kategorisana, pa su inženjeri koristili taj feedback da unaprede logiku promptova i bazu znanja. Tako agenti vremenom „kodifikuju“ novo ekspertno znanje.

Biznis checklist: kako primeniti Lekciju 1 (bez filozofije)

Ako želite da ova lekcija postane operativna, uradite sledeće:

  1. Mapirajte proces end-to-end (od ulaza do zatvaranja)
  2. Obeležite gde se gubi vreme: čekanja, ručni copy/paste, dupli unos
  3. Obeležite gde se gube pare: greške, reklamacije, propuštene prilike
  4. Definišite šta je „done“ (šta znači zatvoren slučaj)
  5. Tek onda odaberite gde AI agenti ulaze: trijaža, priprema, izvršenje, monitoring

Lekcija 2: AI agenti nisu uvek odgovor (izbegnite „agent/no agent“ zamku)

Druga lekcija: AI agenti mogu mnogo, ali ne treba ih koristiti za sve. Lideri često ne pitaju dovoljno jasno: „Koji je posao koji treba uraditi i koja je najbolja tehnologija za to?“ McKinsey predlaže da o agentima razmišljate kao o članu tima: koji „talenti“ su potrebni i ko je najbolji „igrač“ za taj posao.

AI agenti vs. automatizacija vs. genAI: pravilo izbora alata

McKinsey daje vrlo praktične smernice:

  • Ako je zadatak pravilan i repetitivan sa strukturisanim inputom → rule-based automatizacija
  • Ako je input nestrukturiran (dugi dokumenti), ali je zadatak ekstrakcija/generisanje → genAI/NLP/prediktivna analitika
  • Ako je zadatak klasifikacija ili forecast iz istorijskih podataka → prediktivna analitika ili genAI
  • Ako output traži sintezu, prosuđivanje ili kreativnu interpretaciju → genAI
  • Ako je zadatak višekoračno odlučivanje i ima „long tail“ varijabilnih inputa i konteksta → AI agenti

Ključna poruka: nemojte se zaključati u binarni način razmišljanja „agent / ne agent“. Poenta je u kombinaciji ljudi + agenata + drugih AI alata, jer „kako dobro rade zajedno“ postaje tajni sastojak vrednosti.

AI agenti i standardizovani procesi: kada agent dodaje rizik

McKinsey navodi da low-variance, visoko standardizovani workflow-i (npr. onboarding investitora ili regulativna dokumentacija) često prate predvidivu logiku i strogo su upravljani. U tim slučajevima, agenti bazirani na nedeterminističkim LLM-ovima mogu dodati više neizvesnosti nego vrednosti.

Brzi test: da li je vaš proces kandidat za AI agente?

Odgovorite na 4 pitanja:

  1. Da li proces ima više koraka i prelazi preko više alata?
  2. Da li postoji velika varijabilnost inputa (različiti slučajevi, izuzeci)?
  3. Da li je potrebno povezivanje konteksta iz više izvora?
  4. Da li možete definisati pravila eskalacije i validacije?

Ako su 3/4 „da“ — AI agenti su verovatno dobar kandidat.


Lekcija 3: AI agenti i „AI slop“ — investirajte u evaluacije i poverenje korisnika

Jedan od najčešćih problema: agentic sistemi deluju impresivno u demou, ali u realnom radu korisnici se žale na „AI slop“ (nekvalitetne izlaze). Poverenje brzo pada, usvajanje je slabo, a svaka ušteda vremena može biti poništena padom kvaliteta.

McKinsey ovde daje analogiju koju vredi zapamtiti: onboarding agenata je više kao zapošljavanje novog zaposlenog nego kao implementacija softvera. Agenti treba da dobiju jasne opise posla, onboarding i kontinuirani feedback.

AI agenti i evals: metrike koje prave razliku

Da biste izgradili poverenje, morate meriti performanse. McKinsey navodi tipične evaluacije (evals) kao što su:

  • Task success rate (end-to-end)
  • F1 score / precision & recall
  • Retrieval accuracy (za RAG tokove)
  • Semantic similarity
  • LLM as judge (subjektivnije ocene: jasnoća, korisnost)
  • Bias detection (confusion matrices)
  • Hallucination rate
  • Calibration error (odnos samopouzdanja i tačnosti)

Bitno: nema „launch and leave“ — eksperti moraju ostati uključeni i testirati performanse tokom vremena, često uz veliki broj označenih primera (ponekad i hiljade).

Mini primer: KYC i credit risk — učenje iz neslaganja sa ljudima

McKinsey opisuje primer banke koja je transformisala KYC i credit-risk analizu: kada se preporuka agenta razlikovala od ljudskog suda, tim je identifikovao „rupe u logici“, unapredio kriterijume i ponovo testirao. U jednom slučaju, analiza agenta je bila previše opšta, pa su uvedeni dodatni agenti i tehnika iterativnog „zašto?“ da bi se postigla potrebna dubina.

Praktikum: kako zaustaviti „AI slop“ u 30 dana

Ako uvodite AI agente, probajte ovaj plan:

  • Nedelja 1: definišite „zlatni standard“ izlaza (10–50 primera)
  • Nedelja 2: uvedite evals + ručno ocenjivanje top 3 greške
  • Nedelja 3: popravite prompt / znanje / pravila eskalacije
  • Nedelja 4: proširite set primera, pratite trendove (hallucination rate, success rate)

Ovo je brz način da korisnici vide da se kvalitet popravlja — i da se poverenje gradi na dokazima, ne na obećanjima.


Lekcija 4: AI agenti moraju da budu proverljivi — pratite i verifikujte svaki korak

Dok imate 2–3 AI agenta, greške se često lako uoče. Ali kada kompanije krenu ka desetinama, stotinama ili hiljadama agenata, problem eskalira — posebno ako se prati samo „ishod“. Kada dođe do greške, teško je znati u kom koraku je nastala.

McKinsey preporučuje da se performanse verifikuju na svakom koraku workflow-a, i da se monitoring i evaluacija ugrade u tok rada kako bi se greške hvatale rano i logika stalno unapređivala.

AI agenti i observability: šta treba logovati

Praktično, želite da vidite:

  • input koji je agent dobio (sanitizovan za privatnost),
  • koje je dokumente/fakte povukao (retrieval),
  • koje alate je koristio (tool calls),
  • gde je dao preporuku,
  • gde je tražio eskalaciju,
  • i gde se kvalitet promenio kroz vreme.

Mini primer: pad tačnosti zbog lošijih podataka upstream

U jednom workflow-u pregleda dokumenata, tim je primetio nagli pad tačnosti kada se pojavio novi set slučajeva. Pošto su imali observability na svakom koraku, brzo su otkrili uzrok: određeni segmenti korisnika su slali lošije formatirane podatke, što je kvarilo interpretaciju i preporuke. Rešenje je bilo unapređenje prikupljanja podataka i parsiranja, nakon čega se performansa oporavila.

Biznis poenta: često problem nije „agent je glup“, već „ulaz je loš“ ili „integracija je krhka“. Bez praćenja koraka, to se ne vidi.


Lekcija 5: AI agenti i „reuse case“ — najbolji use case je onaj koji možete ponovo koristiti

U žurbi, firme prave „po jednog agenta za svaki zadatak“. Rezultat: redundansa, dupli rad, teško održavanje. McKinsey kaže da je važna strategija gradnje reusable agent komponenti i centralizovanih servisa (npr. observability, preodobreni promptovi, obrasci, reusable code, materijali za obuku) koji su lako dostupni developerima.

Oni navode da integracija ovih mogućnosti u jednu platformu može pomoći da se praktično eliminiše 30–50% neesencijalnog rada koji se tipično pojavljuje u izgradnji.

AI agenti kao „Lego kocke“: kako izgleda reuse u praksi

Umesto da gradite 10 različitih agenata koji svi:

  • ingestuju dokumente,
  • rade ekstrakciju,
  • pretražuju bazu znanja,
  • generišu sažetak,

vi gradite:

  • 1 servis za ingest + parsing,
  • 1 servis za retrieval + citiranje izvora,
  • 1 evaluacioni paket (evals),
  • 1 šablon za human-in-the-loop,
  • 1 set preapproved promptova.

Onda novi workflow sklapate kao Lego: brzo, konzistentno i bez ponavljanja.

Biznis benefit: brže do produkcije + lakše održavanje

Reuse smanjuje trošak:

  • razvoja,
  • testiranja,
  • compliance-a,
  • i kasnijih izmena.

A to znači da AI agenti nisu „projekat koji nikad ne završava“, već platforma koja postaje sve jeftinija i bolja kako raste.


Lekcija 6: AI agenti ne ukidaju ljude — ali menjaju uloge i broj

Oko agenata postoji anksioznost: da li će ljudi biti zamenjeni? McKinsey kaže jasno: agenti će moći mnogo, ali ljudi ostaju esencijalni — samo se menjaju vrste posla: nadzor tačnosti, compliance, prosuđivanje, edge-case handling.

Broj ljudi u određenom workflow-u će se verovatno smanjiti kada se workflow transformiše, ali lideri moraju upravljati tranzicijom kao programom promene i promišljeno alocirati rad potreban za obuku i evaluaciju agenata.

Još jedna snažna poruka: bez pažljivo dizajnirane saradnje ljudi i agenata, i najnapredniji programi rizikuju tihe greške (silent failures), kumulativne greške i odbacivanje od strane korisnika.

AI agenti i human-in-the-loop: gde čovek treba da bude u procesu

Praktično, ugradite čoveka tamo gde:

  • greška ima visok trošak,
  • odluka ima reputacioni ili pravni rizik,
  • podaci su osetljivi,
  • ili je potreban kontekst koji nije formalizovan.

McKinsey daje primer pravne analize gde agent može organizovati ključne tvrdnje i iznose sa visokom tačnošću, ali advokati moraju da potvrde — jer je taj deo centralan za ceo slučaj.


Kako uvesti AI agente u firmi: praktičan model „od 0 do ROI“ (bez lutanja)

Sada kada znate 6 lekcija, evo praktičnog modela koji ih spaja u plan.

Korak 1: AI agenti i izbor procesa (najbolji start za SMB)

Za mala i srednja preduzeća, najbolji kandidati su:

  • korisnička podrška (FAQ + trijaža + priprema tiketa),
  • prodaja (kvalifikacija leadova + priprema ponuda),
  • administracija (izveštaji, unos, validacija dokumenata),
  • analitika (weekly summary + alarmi).

Korak 2: AI agenti i definicija „posla“

Napišite agentu „opis radnog mesta“:

  • cilj,
  • šta sme / ne sme,
  • kada eskalira,
  • koje alate koristi,
  • KPI.

Ovo direktno adresira Lekciju 3 (onboarding) i Lekciju 6 (uloge ljudi).

Korak 3: AI agenti i workflow mapa (Lekcija 1)

Napravite mapu koraka i označite:

  • ručne tačke,
  • izvore podataka,
  • mesta gde se čeka odobrenje,
  • mesta gde nastaju greške.

Korak 4: AI agenti i pravi alat za pravi posao (Lekcija 2)

Za svaki korak označite: pravila / analitika / genAI / agent. Ne forsirajte agenta svuda.

Korak 5: AI agenti i evals (Lekcija 3)

Bez evals-a, sve je utisak. Počnite sa:

  • task success rate,
  • hallucination rate,
  • retrieval accuracy (ako imate RAG),
  • i human approval rate.

Korak 6: AI agenti i observability (Lekcija 4)

Logujte korake, posebno:

  • retrieval izvore,
  • tool calls,
  • eskalacije,
  • greške i njihove uzroke (loš input vs loša logika).

Korak 7: AI agenti i reuse (Lekcija 5)

Kada prvi workflow radi, nemojte praviti „drugi agent od nule“. Izgradite reusable komponente.


„Reality check“: gde firme najčešće pogreše sa AI agentima

Greška 1: Prave agenta pre nego što razumeju workflow

Rezultat: agent radi „nešto“, ali ne zatvara slučaj.

Greška 2: Ne mere kvalitet, pa poverenje padne

Jedan talas „AI slop“-a i ljudi odustanu.

Greška 3: Prate samo ishod, ne korake

Kad se desi greška, ne znate gde.

Greška 4: Grade previše „one-off“ agenata

Održavanje postane noćna mora.

Greška 5: Ne dizajniraju saradnju čovek–agent

Silent failures ubijaju usvajanje.


Šta kažu brojke: AI agenti se šire, ali najveća razlika je u redizajnu workflow-a

McKinsey Global Survey „The State of AI 2025“ navodi da 23% ispitanika kaže da njihove organizacije skaliraju agentic AI sistem u nekoj funkciji, dok dodatnih 39% eksperimentiše sa AI agentima. Istovremeno, „high performers“ su znatno skloniji da fundamentalno redizajniraju workflow-e, što se pokazuje kao jedan od najjačih faktora za postizanje smislenog poslovnog uticaja.

Ovo se savršeno uklapa u Lekciju 1: tehnologija nije dovoljna — workflow transformacija je ključ.


Preporuka za čitanje:

  • „Šta je AI agent?“ (osnovni pojmovi)
  • „Automatizacija poslovnih procesa“ (RPA, workflow alati)
  • „Korisnička podrška: smanjenje tiketa i SLA“
  • „CRM i prodajni levak: kvalifikacija leadova“
  • „Upravljanje promenama u organizaciji“ (adoption)

 


1) Šta su AI agenti i po čemu se razlikuju od genAI alata?

AI agenti su sistemi koji ne samo da generišu odgovor, već planiraju korake i izvršavaju zadatke preko alata (CRM, e-mail, baze podataka). GenAI alat često ostaje na nivou „predloga“, dok agent ide ka „izvršenju“.

2) Zašto je workflow važniji od samog AI agenta?

Zato što se vrednost stvara u celini procesa: ko odobrava, gde se čeka, gde se greši, gde se duplira posao. AI agenti imaju smisla kada skraćuju tok i uklanjaju trenje, ne kada se ubace u postojeći haos.

3) Kada AI agenti nisu dobar izbor?

Kada je proces strogo standardizovan (low variance), kada su posledice greške velike bez kontrole, ili kada zadatak traži duboku empatiju i etičko prosuđivanje bez jasnih pravila eskalacije.

4) Šta znači „AI slop“ i kako se sprečava?

„AI slop“ je nekvalitetan, neprecizan ili neupotrebljiv output koji ruši poverenje. Sprečava se kroz evaluacije (evals), zlatni standard izlaza, monitoring grešaka i iterativno poboljšanje prompta/znanja.

5) Koje metrike su najvažnije za evaluaciju AI agenata?

Tipično: task success rate, hallucination rate, retrieval accuracy (ako koristite RAG), precision/recall, stopa eskalacije čoveku i stopa odobrenja.

6) Šta je observability kod AI agenata i zašto je bitan?

Observability znači da možete pratiti svaki korak: input, izvore, tool calls, odluke i greške. Bez toga, kada agent pogreši, ne znate gde je nastao problem.

7) Šta znači „reuse case“ u praksi?

To je pristup gde pravite modularne komponente (retrieval, evals, monitoring, prompt library) i onda nove procese sklapate brzo, bez ponavljanja razvoja od nule.

8) Da li AI agenti zamenjuju ljude?

Uglavnom ne direktno. Menjaju uloge: ljudi rade nadzor, compliance, prosuđivanje i izuzetke, dok agenti preuzimaju ponovljive korake i brzinu.


AI agenti donose ROI kada ih tretirate kao transformaciju, ne kao dodatak

Ako treba da ponesete jednu rečenicu, neka bude ova: AI agenti uspevaju kada poboljšavaju workflow, imaju evaluacije, proverljive korake, reusable komponente i jasnu saradnju sa ljudima.

McKinsey je to rekao bez uvijanja: uspešna agentic implementacija nije laka — traži „hard work“. Ali baš zato, firme koje ovo urade kako treba imaju prednost: brže zatvaraju procese, smanjuju trenje i grade sistem koji vremenom postaje pametniji.

Ako želite da u vašem biznisu identifikujemo 1–2 procesa gde AI agenti mogu najbrže doneti merljiv ROI (uz mapiranje workflow-a, izbor pravog pristupa, set evals metrika i plan human-in-the-loop), mogu da pripremim kratak „agentic roadmap“ prilagođen vašoj industriji i alatima koje već koristite.

O nama

Biznis Planet je centralno mesto gde se ideje pretvaraju u profit, a preduzetnici dobijaju znanje, alate i strategije za pametan i održiv rast.

2026
Business Conference
15-18 December

New York City